Fizioterapijska procjena i principi liječenja oštećenje n. facialisa

Autor: Maja Topolovec, bacc. physio.

Lični živac, n. facialis, 7 je kranijalni živac koji izlazi između ponsa i produžene moždine, u pontocerebelarnom kutu.Mješovit je živac koji motoričkim vlaknima inervira mimične mišiće, te parasimpatičkim vlaknima inervira suznu, podjezičnu i podčeljusnu žlijezdu. Senzorička vlakna što ih živac prima od živca jezika prenose okusne podražaje iz vrha jezika u mozak.

 

S obzirom na mjesto oštećenja govorimo o centralnom i perifernom oštećenju. Centralna kljenut nastaje oštećenjem jezgara ličnog živca i oštećenjem viših moždanih putova (GMN). Periferna kljenut ličnog živca nastaje oštećenjem živca na putu od njegovih jezgara do krajnje periferije živca i njegovih živčanih završetaka, a najčešća je Bellova kljenut.

Živčane niti polaze iz mozga –> križaju se živčanim nitima iz druge hemisfere –> nastavljaju prema jezgrama ličnog živca à u području sljepoočne kosti dijeli se u tri dijela: prvi prolazi kroz unutarnje uho, drugi kroz srednje uho, a treći se nastavlja kroz mastoid –> izlazi iz lubanje i prolazi kroz podušnu žlijezdu slinovnicu te se obilno grana i završava u mišićima.

Ozljeda iznad jezgre (supranuklearna kljenut) rezultira parezom/paralizom samo donje polovice lica zbog djelomično ukrštanje vlakana iz područja moždane kore koja inerviraju čelo i očne kapke (bikortikalna inervacija – s obje strane mozga).

Prikaz terapijskih vježbi kod osteoartritisa malih zglobova šake

Vježbanje je važna komponenta očuvanja zdravlja kod osoba s osteoartritisom malih zglobova šake. I dok je u početku liječenja važno održati obim pokreta u zahvaćenom zglobu, kasnije, a po smirivanju simptoma, važno je zadržati trajnu i odgovarajuću fizičku aktivnost koja mora zadovoljiti dva zahtjeva: ne smije dodatno ozljeđivati već oštećenu hrskavicu, a u isto vrijeme mora omogućiti održavanje snage i fleksibilnosti mišića, te cirkulaciju zglobne tekućine, a s njom i prehranu same hrskavice. Umjerena aktivnost pomaže u smanjenju slabosti, jačanju mišića, povećanju fleksibilnosti i izdržljivosti. Potrebno je paziti da se ne prijeđe granica boli.

Fizioterapija kod osoba oboljelih od osteoartritisa malih zglobova šake

Autor: Ivica Jukić, bacc. physio.

S fizioterapijom treba započeti odmah po postavljanju dijagnoze sastavljanjem plana fizioterapije. Fizioterapijske intervencije trebaju biti usmjerene na problem zbog kojeg je pacijent zatražio pomoć a cilj treba prilagoditi osobnim očekivanjima pacijenta. Plan terapije sastoji se od određivanja željenih ciljeva tretmana, terapijskih procedura, frekvencije provođenja terapije i očekivanog broja posjeta.

Jedna od dužnosti fizioterapeuta je vođenje točne, iscrpne i datirane medicinske dokumentacije sukladno usuglašenim standardima na europskoj razini, kojom se evidentiraju svi provedeni postupci i koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o stanju pacijenta u svim fazama fizikalne terapije. Prema smjernicama Hrvatske komore fizioterapeuta obvezan sadržaj fizioterapeutskog kartona su: početna procjena, cilj i plan terapije te periodična reevaluacija.

Fizioterapeutski karton te dodatni funkcionalni testovi i mjerenja koja moraju biti u prilogu kartona potrebno je čuvati u skladu s propisanim rokovima.

Fizikalna terapija osteoartritisa šaka uključuje terapijske vježbe, korištenje udlaga, primjenu toplinskih procedura, elektroterapiju te masažu.

Ovi postupci preporučuju se s ciljem ublažavanja boli i poboljšanja funkcije šake premda je hijerarhijska razina dokaza koji podupiru primjenu tih procedura većinom na razini mišljenja stručnjaka (EULAR).

Fizioterapijska procjena kod osteoartritisa malih zglobova šake

Svrha fizioterapijske procjene je donošenje fizioterapijske dijagnoze. Za postavljanje fizioterapijske dijagnoze potrebno je provesti fizioterapijski pregled koji se sastoji od subjektivnog i objektivnog dijela, specifičnih fizioterapijskih mjerenja i testova. Prije samog pregleda potrebno je uzeti dobru anamnezu. Uzimanje anamneze sastoji se od postavljanja pitanja s ciljem prikupljanja informacija o nastanku i tijeku bolesti i trenutnim poteškoćama pacijenta.

Fizioterapijski pregled

Prije izvođenja specifičnih testova potrebno je opservacijom utvrditi stanje  posture šake i cijelog gornjeg ekstremiteta, provjeriti prisutnost edema, deformiteta, hipotrofije mišića te utvrditi stanje  kože i noktiju. Nakon toga palpiramo šaku kako bi provjerili temperaturu kože, elastičnost tkiva i stanje zglobova.

Međunarodni tečaj Maitland 2015. – prvi stupanj

PROGRAM: Prvi stupanj traje 20 dana 4 puta po pet dana

Mjesto održavanja tečaja: Fokus Medical d.o.o., Rimski put 31B, Sesvete

Tečaj boduje HKF: 80 bodova

Termin:

Rehabilitacijski protokoli-linkovi

Ovi protokoli su, naravno, samo opće smjernice pojedinih kirurga za njihove pacijente. Rehabilitacijski protokol može odstupati ovisno o izvedbi operacije, kirurgu, pacijentu i opsegu ozljede te je stoga izuzetno važno da terapeut u suradnji s kirurgom prilagodi program rehabilitacije za specifičnog pacijenta.

Brigham and Women’s Hospital

Brigham and Women’s Hospital – uz posljeoperacijske protokole tu su još upute za povratak u sportske aktivnosti te brojni ortopedski i ginekološki protokoli i mnogi drugi. Izdvojeno: rehabilitacija kod Marfanovog sindroma, kod opeklina, kod rana.

Posturalna drenaža – primjena tehnike i pomagala

SAŽETAK

Respiratorna terapija kod djece zahvaća više terapijskih aspekata sa jedinstvenim ciljem -redukcijom simptoma, prohodnosti dišnih puteva i poboljšanjem kvalitete života djece s plućnim bolestima. Potrebno je osloboditi dišne putove od nagomilanog sekreta, što postižemo pomoću položajne drenaže uz vibraciju i perkusiju.